Ki sa ki lakoz yon komosyon selebral?
Yon komosyon selebral se yon entèripsyon nan aktivite nan sèvo nòmal, anjeneral akòz yon chòk ki enplike tèt la tankou ap frape ak yon boul, frape tèt ou lè w ap antre oswa soti nan yon machin, tonbe, elatriye. Li ka rive nenpòt moun - pa sèlman atlèt pwofesyonèl! Sentòm yo ka gen ladan maltèt, doulè nan kou, konfizyon, tèt vire, kè plen, ak pwoblèm ak bagay tankou memwa, balans, ak kowòdinasyon. Ou ka pèdi konesans, men sa pa rive nan chak ka.
Anpil komosyon selebral pa dyagnostike e yo pa trete. Blesi komosyon selebral pa lakòz domaj estriktirèl pèmanan nan sèvo a, men yo souvan mande tretman pou fè mye.
Kijan yo fè dyagnostik yon komoyon selebral?
Doktè ki espesyalize nan sèvo a ak sistèm nè santral, ansanm ak doktè sal ijans, ka dyagnostike yon komosyon selebral. Premyèman, doktè a pral fè yon egzamen fizik ki gen ladan tès konpetans mouvman pasyan an (tankou mache), memwa, fonksyon nan sèvo, ak poze kesyon sou chanjman emosyonèl.
Si doktè a remake ou ka gen yon aksidan nan sèvo ki pi grav, yo ka fè yon CT oswa eskanè IRM.
CT eskanè
Eskanè tomografi nan òdinatè (CT) itilize ekipman radyografi ak pwosesis òdinatè yo kreye imaj de dimansyon nan kò a. Nan ka sa a, imaj yo se nan sèvo ou. Imaj sa yo ka montre si sèvo ou elve, anfle, oswa senyen, oswa si ou gen yon zo tèt oswa kolòn vètebral ki kase.
Eskanè MRI
Imaj rezònman mayetik (MRI) itilize yon chan mayetik, batman kè radyofrekans, ak yon òdinatè pou pwodwi imaj detaye nan kò. Nan ka sa a, imaj yo se nan sèvo ou. Nan kèk ka, analiz MRI ka bay pi bon, plis imaj detaye pase analiz CT. Yo ka anmezi pou montre doktè ou ti chanjman nan sèvo a menm.
Kijan yo trete komosyon selebral?
Youn nan pi bon tretman byen bonè pou pèmèt sèvo w refè soti nan yon komosyon selebral se repo. Tou depan de nivo gravite komosyon selebral la, ou pral bezwen repoze pou plizyè jou. Pafwa ou ka menm bezwen repoze pandan plizyè semèn. Sa vle di limite aktivite fizik ak mantal - evite spò ak lòt aktivite fizik, ansanm ak gade televizyon, sèvi avèk yon òdinatè, koute mizik, ak kondwi. Ou ka bezwen tan nan travay, oswa pou travay jou ki pi kout.
Men, li enpòtan pou w jwenn kantite repo ki apwopriye a. Twòp repo ka lakòz sentòm ou yo dire pou pi lontan pase jan sa ta dwe ye. Poutèt sa, kontakte yon founisè medikal tousuit apre aksidan w lan trè enpòtan. Yon bon terapis fizik ak fòmasyon espesyal nan komosyon selebral, ansanm ak yon espesyalis medikal, ka ede w konnen ki lè epi ou ka tounen nan fè aktivite fizik.
Si ou gen maltèt, doktè w ka di w pran yon soulajman doulè tankou asetaminofèn (Tylenol). Pafwa, yo ka bezwen medikaman sou preskripsyon. Randevou suivi ak doktè w ap ede w konnen ki lè li an sekirite pou retounen nan tout aktivite nòmal yo.